Breza ja sam,
Olujnim vjetrom povijana,
Al’ korijenja nikad iščupana.
Sjemenje moje vjetrovi svijetom raznosiše,
Al’ korijeni moji, duboko su u škrtoj zemlji toj,
Znojem naroda svog natapanoj.
Na zubatom suncu ponosno stojim,
Nijemo svjedočeći o patnjama naroda mog,
Mukom teškom pritiskanog,
Al’ nikad pokorenog.
Ničice oni padahu
Pred likom Boga svog,
Al’ nikad pogled ne spustiše,
Pred zemaljskom silom tom.
Zemlja Hercegova, dovijeka,
Korijenje moje zarobila je,
Ko i srca sinova svojih
Po dunjaluku razasutih.
Zemlja ova čvrsto me grli,
Kono majka čedo svoje.
Sjemenje moje po svijetu rasuto je,
Al’ korijena ja sam čvrsto
U škrtoj zemlji toj,
Hercegovoj.
Breza ja sam i vapim,
Vrati se sine moj u dom svoj,
Ovo je zemlja tvoja,
Od pradidova,
U amanet ti ostavljena.
Vrati se sine,
Mati tvoja te zove,
Zove te Hercegovina.
Published by sanjaradeka
„To je prava radost u životu – biti iskorišten za svrhu koju sami smatrate silnom. Biti sila prirode, a ne grozničavi mali kup bolesti i nesreća koji se žali da svijet ništa ne čini kako bi ga učinio sretnim. Smatram da moj život pripada cijeloj zajednici i do kraja mog života moja je privilegija činiti za nju sve što mogu.“
Duboko su me se dojmile ove riječi Georga Bernarda Shawa kad sam ih pročitala, prožele su cijelo moje biće, dotaknule su moju dušu, moje srce i u trenutku jasnoće, trenutku stvarnom i nadrealnom u isto vrijeme, bilo mi je jasno – To je moja misija.
Raditi ono što znam najbolje što mogu na dobrobit sviju, to je moja misija.
Moji projekti, moje knjige, moje slike moj su kreativni izričaj, ali oni nisu samo to, nisu samo odraz moje nadahnutosti i trenutne inspiracije. Oni su puno više od toga. Moj su dar vama, moj su dar cijeloj zajednici jer moj život nije samo moj, moj život pripada cijeloj zajednici, a ja samo radim ono što znam i volim, najbolje što mogu.
View more posts
Otvoreno by Sanja Radeka 